USPJEŠNA REPRODUKCIJA TETRIJEBA GLUHANA U GORSKOM KOTARU 2019. GODINE
Uzgojni Centra Tetrijeba gluhana Gorski kotar iz Prezida nakon mukotrpnog sedmogodišnjeg uzgoja dao je ponovo konkretne rezultate- šest prinova (jednu ženku i pet mužjaka)
Uzgojni Centar Tetrijeba gluhana Gorski kotar iz Prezida djeluje već više od sedam godina, ove godine došlo je ponovno do konkretnih rezultata, kao i 2016. godine sa istim rezultatom- šest pilića (jedna ženka i pet mužjaka), koje do sada u Hrvatskoj nitko nije uspio uzgojiti, iako je bilo neuspješnih pokušaja koje pomno opisuje pionir tetrijeba gluhana na našim prostorima dipl.ing Alojzije Frković u knjizi: »Tetrijeb gluhan u Gorskom kotaru« (str.136-149.).
Matično jato od tri mužjaka i tri ženke stiglo je iz Češke 26.listopada 2013., u 5 sati ujutro. Tijekom 2014. i 2015. mužjaci su pjevali, no izostala je pozivajuća poza kod ženki i parenje. Tek kada su mužjaci i ženke treću godinu postali spolno zreli, započeo je uspješan reprodukcijski proces 2016. koji je dao šest pilića. No nakon tri godine pauze, dobili smo ponovno šest zdravih pilića, na što smo izuzetno ponosni. U tih sedam godina aktivnog uzgoja tetrijeba gluhana ustanovili smo da godine 2017. i 2018. nisu bile uspješne jer nije došlo do zaljubljenosti kod tetrijebica, što je iznimno važno jer umjesto da koke uđu u parenje i nošenje jaja, one ulaze u ciklus mitarenja, troše energiju na perje, ne nose jaja i time je sezona izgubljena. Karakteristično je i to da se sve koke zaljube u jednog te istog mužjaka, koji se iz godine u godinu mijenja. Naime, mužjak Pele dominirao je kod koka 2016. i 2019., kada su se dogodile prinove, dok je 2017. i 2018. dominirao mužjak Pajo, koji zbog gubitka ravnoteže kod parenja, nije mogao oploditi niti jednu tetrijebicu, unatoč ogromnom trudu, tada je izostala reprodukcija i rezultat.
Valjenje pilića
ZAKLJUČAK SEZONE 2019
Matično jato sastoji se od četiri ženke i tri mužjaka. U ovoj godini imali smo dvije spolno zrele ženke koje su sveukupno snijele 15 jaja i jednog spolno zrelog mužjaka Peleta. Dvije ženke i dva mužjaka bili su jednogodišnjaci, tako da nisu ušli u reprodukciju. Bilo je sveukupno 15 jaja, jedno je bilo razbijeno u volijeri, dok su ostala bila snesena u gnijezdima. Domaća kvočka pojela je još prvi dan dva jajeta, tako da smo ju isti dan zamijenili. Nova turska domaća kokoš sjedila je na 15 jaja produženo, ovisno o datumu kako su snesena, dok su preostala 4 zadnja dana jaja bila u inkubatoru, također ovisno o datumu kako su bila snesena i nisu se okretala na temperaturi od 36,5 stupnjeva i vlazi od 75%. Inkubacija jaja trajala je sveukupno 27 dana, dok je 2016. bila 25 dana. Od tih 15 jaja neoplođenih je troje, jedno pile se ugušilo, dok su se tri uspješno izlegla. Nažalost, 29.06.2019., uginuli su nam dva tetrijebića zbog slabog okretanja jajeta domaće kvočke, te je desna noga pileta bila zaležena i disfunkcionalna, kod obojice. Jedan od te dvojice pilića se izlegao prvi i bilo je to duplo veće i teže jaje od ostalih. Budući nije mogao hodati ostali pilići počeli su ga kljucati, tako da je jedan dan bio u karanteni, dok je već sljedeći dan nažalost uginuo. To se dogodilo i drugom manjem piliću. Sada imamo sveukupno 6 zdravih pilića, koji čine dva legla zbog vremenske razlike od 14 dana. Prvo leglo čini 5 pilića mužjaka, dok drugo leglo čini 1 pilić ženka.
Pilići starosti 23 dana
PIJEV DOMINANTNOGA MUŽJAKA PELETA
| GODINA | DATUM BRUŠENJA | DANI
BRUŠENJA |
PRODUŽENJE
BRUŠENJA / DANI |
||
| 2014. | 20.03.-18.04. | 29 | //////////// | ||
| 2015. | 1.04.-11.05. | 41 | +12 | ||
| 2016. | 29.03.-1.06. | 64 | +23 | ||
|
2017. |
13.04.-12.06. |
60 |
-4 |
||
|
2018. |
11.04.-29.06. |
79 |
+15 |
||
|
2019. |
22.03.-23.06. |
93 |
+14 |
||
Izuzevši 2017.godinu vidljivo je kako je mužjak Pele što je stariji to produžava dane pjeva (brušenja).
Zanimljivo je da unatoč dugačkom cijelodnevnom pijevu (od 5.00sati ujutro do 20.00 sati navečer) mužjak tetrijeba gluhana u umjetnom uzgoju ostaje plodan samo 5 do 7 dana ovisno o vremenskim prilikama u razdoblju od 8.05 do 23.05., iako pjeva znatno duže. Također, malo jede, te izgubi do 1kg tjelesne težine. Kada koke počinju s nošenjem jaja, silno želi da kod njega naprave gnijezdo, kako bi probušio jaje i time produžio parenje. Neke koke, posebice mlađe nasjednu na njegovo vabljenje. Sa Doc.dr.sc.Željkom Gottsteinom iz Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, koji je konstantno u više godina uzimao sjeme mužjacima (polučivanja ejakulata) koje je služilo za umjetnu oplodnju, ustanovili smo plodnost mužjaka od 5 do 7 dana u umjetnom uzgoju.
Pilići starosti 44 dana.
U fazi parenja kod umjetnoga uzgoja u prvoj fazi ponajprije ženke biraju mužjaka i nude mu pozivajuću pozu, zatim u drugoj fazi mužjak bira između ženki koje se oko četiri minute prije fiksnoga parenja potuku za mužjaka, te ženku koju je izabrao oplodi. Obično bira ženku koja mu se manje nudi i ima neoštećen dugi rep, dok ženke bez repa su agresivnije prema ostalim ženkama i tijekom cijeloga dana se nude mužjaku koji ih ignorira, puštajući zvukove tuljenja. Zadnja najslabija ženka ostaje uvijek neoplođena. Što se tiče prehrane ženki kod nošenja jaja osim redovite raznim sjemenkama i koncentrata za fazane, najviše vole jesti crve brašnare, lišće bukve i lijeske. Najveći problem u ciklusu reprodukcije je hvatanje tetrijebovih jaja. Naime, tetrijebice s neoštećenim repom nose jaja u gnijezdu, daleko od prisutnosti mužjaka, dok tetrijebice bez ili sa oštećenim repom nose jaja na prečki ili razbacana po volijeri pored mužjaka. Kod koka neoštećenoga repa su jaja u gnijezdu uvijek prekrivena lišćem, a neke koke ih zakopavaju pod zemlju. Drugi problem javlja se kada sve koke izabiru jedno te isto gnijezdo za nošenje jaja, na način da u jednom gnijezdu sjede dvije koke istodobno, dok treća nosi jaje u kvarcnom pijesku. Nažalost, nismo mogli privoljeti koke da svaka nosi u vlastitom gnijezdu. Treći problem javlja se kada koka počinje ležati na jajima, dok bi druga tamo htijela nositi jaja. Problem smo rješavali na način da smo uvijek dva dezinficirana kokošja jaja ostavljali u gnijezdu, a svako treće tetrijebovo jaje uzimali iz gnijezda i skladištili. Jaja smo skladištili u tamnom prostoru na 11°C zatrpana u kvarcnom pijesku, kako bi spriječili da dođe što manje zraka. Svaki dan smo okretali jaja jedanput te ih polagali natrag u kvarcni pijesak, na način da je uvijek šiljati dio jajeta bio na dnu gledajući vertikalno. Inače, smo dva sata prije stavljanja jaja pod domaću kvočku, ostavili jaja na sobnoj temperaturi, te lagano prozračili kompresorom. Za prvo vlaženje perja kvočke upotrijebili smo alkohol, kako bi čim više virusa i bakterija odstranili. Za inkubator se nismo odlučili iz razloga što je znatno manja uspješnost valjenja pilića, mnoga imaju zalijepljena krila i često se pojavljuje bolest peroze (deformacije nogu). Odlučili smo se za kombinirani način: prvih 23 dana pod domaću kvočku, a ostalih četiri u inkubator. U ovom slučaju sprječava se prijenos bolesti s kvočke na piliće i izlijeganje pilića je vrlo uspješno. Izlijeganje traje 27 dana, pilići se nakon toga stavljaju pod običnu trošnu žarulju od 60W, koja ih grije i daje im svijetlost da mogu jesti dan i noć. Vrlo brzo počnu jesti, piti i kupati se u kvarcnom pijesku. U prvim danima jedu bjelanjak jajeta, već drugi dan jedu mravlja jaja, crve brašnare, skakavce, nasjeckanu zelenu stabljiku poriluka, maslačak i naravno koncentrat, starter za purane. Vrlo brzo se razvijaju tako da jednodnevni pilići od 34 grama za deset dana teže već 60 grama. Na sreću kod nas u uzgoju nisu se za sada pojavile nikakve bolesti, koje opisuju neki strani autori kod uzgoja tetrijeba gluhana. Kavez za piliće izrađen je od drva dimenzija 80x185x70cm visine. Sadrži hranilicu, pojilicu i kupalište. Uglavnom ovo je vrlo zahtijevan i rizičan pothvat jer za nas je ovaj reprodukcijski ciklus bio vrlo nepredvidiv ali istodobno i vrlo uspješan, za što moram zahvaliti i mome ocu, dugogodišnjem lovcu Ivanu Križu i nećaku Mihaelu Križ koji se brine o hranjenju ptica, donošenju sviježih grana i plodova, te čišćenju volijera.
Potpisan Ugovor o znanstvenoj i nastavnoj suradnji između Veterinarskog fakulteta u Zagrebu i Udruge “Tetrijeb”
Veterinarski Fakultet u Zagrebu već pet godina uspješno surađuje u kaveznom uzgoju Tetrijeba gluhana (Tetrao Urogalus). Nadzire zdrastveno stanje ptica, izrađuje DNK analize, vrši umjetnu oplodnju in vitro, proučava stanišne čimbenike za ispuštanje jedinki u prirodu, održava praktične nastave za studente integriranog preddiplomskog i diplomskog studija veterinarske medicine te poslijediplomskih studija. Započeti ćemo i sa organizacijom radionica i ljetnih škola. Dana 8.svibnja 2018. godine u Zagrebu dekan Veterinarskog fakulteta u Zagrebu prof.dr.sc.Nenad Turk i predsjednik Udruge za zaštitu životinja “Tetrijeb” msgr.dr.sc.Ivica Križ potpisali su Ugovor kojim Udruga za zaštitu životinja “Tetrijeb” postaje suradna ustanova Fakulteta i ima pravo na korištenje table s natpisom Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Znanstveno- nastavna suradna ustanova s logom Fakulteta i Sveučilišta. Za ovaj doprinos znanstvenom istraživanju zaslužan je dekan Veterinarskog fakulteta u Zagrebu prof.dr.sc.Nenad Turk i doc.dr.sc.Dean Konjević, dugogodišji skrbnik o zdravlju ptica. Svima se srdačno zahvaljujemo.
S lijeva na desno: Dekan Veterinarskog fakulteta u Zagrebu prof.dr.sc.Nenad Turk i predsjednik Udruge za zaštitu životinja “Tetrijeb” potpisuju Ugovor o znanstvenoj i nastavnoj suradnji u Zagrebu 08.svibnja 2018.
Ugovor o suradnji Veterinarski fakultet
**********************************************************************
REPRODUKCIJSKI CIKLUS TETRIJEBA GLUHANA
IZ UZGOJA Uzgojni Centra Tetrijeba gluhana Gorski kotar iz Prezida nakon mukotrpnog trogodišnjeg uzgoja dao je prve konkretne rezultate- prinove. Uzgojni Centar Tetrijeba gluhana Gorski kotar iz Pr…
Tetrijeb gluhan-turistička ponuda fotolova i prodaja
UZGOJNI CENTAR “Tetrijeb” GORSKI KOTAR U PREZIDU
Tetrijeb Gluhan (lat. Tetrao urogallus) su vrsta šumskih ptica iz reda kokoški (Galliformes) koji obuhvaća četiri vrste. Znanstvena zajednica nije jedinstvena o statusu porodice, pa se tako u starijim sistematikama svrstava u porodicu Tetraonidae, dok ju danas veći dio zajednice smatra potporodicom (Tetraoninae) porodice fazanki, Phasianidae.
Tetrijebi uglavnom naseljavaju vrhove planina. U Hrvatskoj žive u Sjevernom Velebitu i Gorskom kotaru. Ženke tetrijeba imaju perje crvenkastostosive boje sa crnim prugama, dok su mužjaci različito obojeni i imaju znatno bogatije perje. Nastanjuju najčešće mirnija staništa, a hrane se pupoljcima, sjemenkama, šumskim voćem, različitim vrstama kukaca i sl.
Sezona parenja ovih ptica obuhvaća period od sredine ožujka do kraja svibnja. Mužjaci vode borbu za ženke i nastoje skupiti što veće jato ženki. Nakon parenja jedinke se razilaze. Ženka snese 4-12 jaja i na njima leži 28 dana.
Tetrijeb gluhan je strogo zaštićena vrsta planinske ptice iz ledenoga doba. U Republici Hrvatskoj je strogo zaštićen od 2005. godine i nalazi se na popisu u Crvenoj knjizi ptica Hrvatske. Od ukupno 177 registriranih pjevališta u RH, danas ih je svega aktivno desetak.
Budući da Tetrijeba gluhana na prostoru bivše Jugoslavije (a i šire) ne uzgaja nitko, zbog veoma zahtjevnog načina uzgoja (prehrane, velike prisutnosti stresa i uginuća pilića), Udruga za zaštitu životinja “Tetrijeb” uvela ga je u turističku ponudu Primorsko-goranske županije. Budući da ga ne posjeduje niti jedan zoološki vrt širom Europe, Uzgojni Centar “Tetrijeb” Gorski kotar u Prezidu ima jedinstvenu turističku ponudu, kao i mogućnost prodaje jedinki. Prilikom posjete molimo Vas da se obavezno najavite.
UDRUGA ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA “Tetrijeb”
******************************************************************************************************************
Dr.sc.don Ivica Križ proglašen volonterom 2014. u Primorsko-goranskoj županiji za izniman volonterski rad i trud koji je uložio za Udrugu za zaštitu životinja “Tetrijeb” slijedi video;
Dana 12.08.2015. u 8.30 sati na HRT-1, emisija Dobro jutro Hrvatska predstavljen je Uzgojni Centar “Tetrijeb” Gorski kotar u Prezidu. Na video snimku prilog o Uzgojnom Centru počinje u 1:54, slijedi video;
Tetrijeb Gluhan 
